NASTAVNA SREDSTVA

baner3.jpg

Sažetak

Kako bi se nastava mogla izvoditi kvalitetnije potrebna su nastavna sredstva. Riječ je o četirima vrstama nastavnih sredstava koje zauzimaju prostor u različitima fazama nastavnih sati, a to su: vizualna nastavna sredstva, auditivna nastavna sredstva, audiovizualna nastavna sredstva i tekstualna nastavna sredstva.

Svaka od njih ima svoje prednosti koje ju ocrtavaju. No ni jedna od njih se ne koristi samostalno nego uvijek dolaze u kombinacijama. Integracijom dvaju ili više nastavnih sredstava, zbog njihova međusobnog pojačavanja, dopunjavanja ili obogaćivanja u djelovanju, nastaju razni multimedijski sustavi.

Ključne riječi

Nastava, nastavna sredstva, učenje, obrazovanje, multimedijalnost, multimedijski sustavi

Uvod

 „Rezultat svakog procesa jest novo stanje, ostvarenje neke nove kvalitete, pa se to u podjednakoj mjeri odnosi i na nastavni proces“ (Poljak, 1991:18).

Iako imam višegodišnje školsko iskustvo, ne bih lako mogao definirati što je to nastava. Nastava je vrlo kompleksan proces kojeg bi opisivale mnoge različite definicije.

Poljak (1991) kaže da je nastava najorganiziraniji sistem obrazovanja, tj. da se najorganiziranije plansko obrazovanje izvodi u nastavi. Nastava je proces, a to bi značilo određeno kretanje, te se zato i naziva nastavnim procesom. To cjelokupno kretanje fokusirano je na ostvarivanje određenih zadataka.

Prema Nakićen i Skroče (2012) nastava bi bila interakcijsko događanje sastavljeno od različitih varijabli poput ciljeva, sadržaja, metoda te osoba koje međusobno integriraju. Ta integracija između osoba, uglavnom se tu misli na učenike pod vodstvom profesionalno osposobljenih nastavnika, događa se u posebno stvorenim ustanovama gdje učenici usvajaju i dalje razvijaju odabrane kulturne sadržaje sa svrhom socijaliziranja, kvalificiranja i personaliziranja.

Prema rječniku pedagoških pojmova nastava je multidimenzionalni sistem didaktičkih postupaka i komunikacija kojima se ostvaruju cilj i zadaci nastave, a može biti ostvaren direktno ili indirektno.

Bognar i Matijević (2005) definiraju nastavu kao sustavno organiziran aspekt odgojno- obrazovnog sustava.

Iako autori navode razne definicije, opet ima sličnosti. Većina se slaže da je nastava pedagoški osmišljen i sustavno organiziran proces učenja gdje je glavna svrha odgoj i obrazovanje pojedinca.

Poljak (1991) govori o nastavnim sredstvima kao jedno od materijalno – tehničkih osnova nastave. Materijalno – tehnička osnova nastave bi se odnosila na upotrebu materijala (konkretnog i duhovnog) na kojem počiva proces obrazovanja, pa stoga proces nastave mora od početka do kraja imati svoju materijalnu opremu, ne smije se izvoditi u praznom.

Poljak (1991) radi preglednosti dijeli taj materijal, na kojem učenici temelje svoje obrazovanje, na nekoliko skupina:

  1. Izvorna stvarnost
  2. Nastavna sredstva
  3. Tehnička pomagala
  4. Tehnički uređaji
  5. Nastavna tehnologija

Iz što bolje preglednosti ukratko ću opisati preostale skupine. Izvorna stvarnost bi se odnosila recimo na izlazak učenika iz učionice da učenici mogu proučavati okolinu, prirodu, ili da sami u slobodno vrijeme odlaze na mjesta koja imaju veze s gradivom koji trenutno uče (npr. da odu na baru kako bi proučili barsko bilje). Tehnička pomagala ili nastavna pomagala su oruđa za rad, poput trokuta, ravnala, šestara, posuđe, plamenici i sl. Potrebno je razlikovati nastavna sredstva i nastavna pomagala. Nastavna sredstva bi bila izvori znanja, tj. objekt spoznavanja, dok nastavna pomagala su oruđa za rad, jer im funkcija u nastavi nije podjednaka. Primjerice kad se u fizici proučavaju poluge, kliješta će biti nastavno sredstvo jer su objekt proučavanja poluge, dok će se u nastavi tehničke kulture koristiti kao oruđe za rad.

Tehnički uređaji nisu ni nastavna sredstva ni pomagala, no oni su bitni jer brzo stavljaju u funkciju pojedino nastavno sredstvo. Npr. to bi bili uređaji za vodu, plin, zatim zaštitni uređaji kod demonstracije kemijskih procesa, razni elektronički uređaji i sl. Nastavna tehnologija bi predstavljala povezivanje svih navedenih skupina u jedno, tj. povezivanje svih dijelova u jedinstvo s obzirom na potrebe suvremene nastave.

Nastavna sredstva

Izvorna stvarnost nam nije uvijek pristupačna za neposredno proučavanje zbog raznih složenosti, prostornih udaljenosti ili ostalih razloga, pa se kao zamjena za to upotrebljavaju nastavna sredstva. Bognar i Matijević (2005) kažu kako je mnogo razloga zbog kojih se učenje u prirodnoj ili izvornoj društvenoj sredini ne može organizirati. Može biti udaljenost predmeta proučavanja, zatim neke pojave izvan vremena predviđenog za obuku, pa opasnosti vezane uz neke prirodne pojave i sl.

Prema Bognar i Matijević (2005) didaktički pojam medij, odnosno sredstvo predstavlja nosioca/posrednika informacija u didaktički funkcionalnim vezama. Sredstvo je veza između „hardware“-a (misli se na aparate, sredstva, materijale) i „software“-a (sadržaji, obavijesti). Tek kad reprodukcijska sredstva i materijalni nosioci postanu u nekoj didaktičkoj vezi nosioci i posrednici informacija, tj. gdje su aparati i informacije povezani u službu neke didaktičke funkcije, govori se o sredstvu u didaktičkom smislu.

Namestovski (2008) govori da su nastavna sredstva, sredstva prenošenja informacija i generalizacija, te da ona predstavljaju izvore znanja.

Ek (2010) govori da su nastavna sredstva materijalna sredstva, didaktički oblikovani predmeti, pomoću kojih se utemeljuje proces odgoja i obrazovanja. Pomoću njih učenici lakše shvaćaju nastavne sadržaje i primaju nove spoznaje.

Nastavna sredstva su didaktički oblikovana izvorna stvarnost“ (Poljak, 1991:55) Tu Poljak govori kako se ta njihova vrijednost postiže didaktičkim oblikovanjem, tj, transformiranjem objektivne stvarnosti s obzirom na dimenzije, oblik, funkciju, strukturu itd. Upravo zbog toga, takve njihove prerade, nastavna sredstva su učenicima pristupačnija i kao izvor znanja i kao materijal kojim će raditi.

Njihova uloga nije samo nadoknada objektivne stvarnosti, nego su također važan izvor znanja i baza znanja za razvijanje radne sposobnosti. Npr. studenti medicine uvelike uče pomoću nastavnih sredstava te kad se napokon nađu u situacijama izvorne stvarnosti s lakoćom obavljaju sve ono što su naučili prethodno na fiktivnim situacijama.

Iz razloga što nastavna sredstva zamjenjuju izvornu stvarnost, a objektivna je stvarnost raznovrsna, postoje brojna i raznovrsna nastavna sredstva, te ih je potrebno podijeliti u nekoliko skupina (Poljak, 1991):

  1. Vizualna nastavna sredstva
  2. Auditivna nastavna sredstva
  3. Audio – vizualna nastavna sredstva
  4. Tekstualna nastavna sredstva

Bognar i Matijević (2005) također klasificiraju nastavna sredstva prema osjetilima koja su relevantna za njihovo korištenje i to na:

  • Vizualna nastavna sredstva
  • Auditivna nastavna sredstva
  • Audiovizualna nastavna sredstva

Govore da mnogi autori izdvojeno analiziraju tekstualna nastavna sredstva kao što je vidljivo kod Poljaka, dok oni smatraju da je to podskupina vizualnih nastavnih sredstava. Također govore o još jednoj skupini sredstava koje je teško ubrojiti u neku od spomenutih skupina prema nekim zajedničkim obilježjima. To su kompjutori i fonolaboratoriji za učenje jezika, koje još nazivaju i kibernetska tehnika. U tu skupinu bi se svakako mogao ubrojiti Internet.  Namestovski (2008) s obzirom na zadatke predmeta, a na temelju didaktičkih istraživanja, cjelokupnu materijalnu osnovu grupira na:

  • klasična nastavna sredstva
  • i moderna nastavna sredstva

Namestovski (2008) je u klasična ubrojio, kao i Poljak, vizualna, auditivna, audio – vizualna i tekstualna nastavna sredstva, dok u moderna nastavna sredstva ubraja obrazovni računalni softver, multimedije, elektronsku komunikaciju, ekspertne sustave, nastavne baze znanja, inteligentne tutorske sustave i slično. Uz pomoć suvremenih nastavnih sredstava kao što su obrazovni softver, elektronički  laboratoriji za multimedijalnu nastavu, moguće je dosljednije provoditi, obogatiti i aktualizirati temeljna načela učenja i poučavanja u cjelini.

Vrijednost primjene odgovarajućih nastavnih sredstava bi se mogla svesti na sljedeće (Namestovski, 2008):

  • Nastavna sredstva omogućuju lakše upoznavanje sa pojmovima i događajima
  • Nastavna sredstva daju mogućnost nastavniku i učeniku da se oslobode mnogih rutinskih poslova, te da se u nastavi omogući veći stupanj kreativnosti
  • Upotrebom nastavnih sredstava učitelj će lakše prilagoditi nastavu prethodnim znanjima učenika, interesima, sposobnostima
  • Nastavna sredstva značajno doprinose bržoj modernizaciji oblika, metoda i postupaka u nastavi
  • Zahvaljujući nastavnim sredstvima učenici više uče uviđanjem, istraživanjem i rješavanjem problema, ona ih potiču na mobilnost i samostalnost

Da bi se osigurala didaktička vrijednost primjene nastavnih sredstava, neophodno je da sredstva koja se upotrebljavaju budu korištena (Namestovski, 2008):

  • Odmjereno,
  • Pravovremeno,
  • Potpuno,
  • Spretno,
  • Ekonomično i
  • Kombinirano.

Vizualna nastavna sredstva

Vizualna su nastavna sredstva u odgoju i obrazovanju najbrojnija nastavna sredstva te su u suvremenoj školi nezaobilazni pri ostvarivanju ciljeva. Bognar i Matijević (2005) pretpostavljaju da će školu budućnosti karakterizirati težnja za što većom vizualizacijom odgojne komunikacije.

Ta skupina obuhvaća ona nastavna sredstva koja služe isključivo za vizualno predočenje i oblikovanje određenih slika u pamćenju.

Vizualizacija može biti izvrsno sredstvo za učenje, svi vizualiziraju, čak i oni koji su dominantno auditivni ili kinestetički likovi ili su izgubili vid (Jensen, 2003).

Poljak (1991) navodi kako se vizualna nastavna sredstva osnivaju na tzv. video – komponenti te da zbog toga imaju vidljive dimenzije i vanjska osjetilna svojstva. Također pomažu učenicima lakše upamtiti nove spoznaje, a vježbaju i fotografsko pamćenje (Ek, 2010).

S obzirom na dimenzije mogu biti trodimenzionalna i dvodimenzionalna, dok s obzirom na njihovu didaktičku funkciju mogu biti statička i dinamička. Trodimenzionalna nastavna sredstva prikazuju stvarnost u tri dimenzije, dok dvodimenzionalna u dvije. Statička su u svojoj strukturi nepokretna te služe za upoznavanje stanovitih oblika i njihovih struktura, a dinamička su u nekim svojim dijelovima pokretljiva i služe za upoznavanje procesa i njihovih dinamičkih struktura.

Poljak (1991) također navodi kako i trodimenzionalna i dvodimenzionalna vizualna nastavna sredstva mogu biti statična i dinamična, te su pregledno prikazana u tablici 2.1.1.

TABLICA.JPG

Prema navedenoj podjeli vizualnih nastavnih sredstava može se uočiti da je ta skupina bogata raznovrsnim mogućnostima korištenja u nastavi. Ukoliko se nastavnici trude donijeti zanimljiva vizualna nastavna sredstva na nastavu uvelike će pomoći učenicima u učenju.

Kod izbora vizualne podloge za proces odgoja i obrazovanja prednost uvijek treba dati izboru konkretnog materijala iz objektivne stvarnosti, kao i organizaciji učenja na njoj i u njoj. No opet, kad god imamo za to pedagoško i psihološko opravdanje, nije se loše opredijeliti za raznovrsna vizualna statična i dinamična sredstva. Ponekad je zbog nedostataka učenja pomoću izvorne stvarnosti kvalitetniji izbor učenje pomoću nastavnih filmova i drugih vizualnih nastavnih sredstava. Sjećam se da smo u nastavi biologije znali koristiti video materijale, tj. znanstvene televizijske emisije gdje smo puno kvalitetnije mogli shvatiti i spoznati život određenih životinja nego da smo to išli gledati u izvornu stvarnost (zapravo život mnogih životinja bi nam bilo čak i nemoguće vidjeti u izvornoj stvarnosti, poput mrava, pčela i sl.).

Jedna od prednosti vizualnih nastavnih sredstava je i činjenica da su ona manje apstraktna od riječi. Recimo u matematici, kako bi učenici spoznali što je to trokut, kvadrat, što je to Pitagorin poučak, ako im nastavnik/ica ne nacrta geometrijski lik na ploči te pojasni što je što. Trodimenzionalna nastavna sredstva, poput modela, maketa, koje su vjerne kopije objekata iz stvarnosti, su iznimno vrijedni izvori znanja u nastavi. Oni često prikazuju unutrašnjosti koje se obične ne mogu vidjeti. Sjećam se da smo na biologiji bez problema naučili kako srce funkcionira baš na temelju modela srca kojeg nam je nastavnica donosila.

Auditivna nastavna sredstva

Prema Poljak (1991) auditivna nastavna sredstva osnivaju se na audio – komponenti i služe kao slušni izvori znanja. U tu bi se skupinu ubrojile razne zvučne snimke ljudskog izražavanja (verbalnog, glazbenog [vokalnog, instrumentalnog], snimke glasanja životinja i raznih drugih prirodnih tonova i šumova koji su digitalno pohranjeni). Jedan od najvažnijih auditivnih izvora znanja jest neposredna „živa“ riječ nastavnika.

Što se tiče tonova koji su digitalno pohranjeni, oni se najviše korite u nastavi materinskog i stranog jezika te nastavi glazbene kulture, nešto manje u nastavi prirodoslovlja.

Svaki audiozapis mora biti didaktički oblikovan. To znači da treba tako strukturirati sadržaj zapisa da se može koristiti za poučavanje, odnosno za samostalno učenje.

Auditivna nastavna sredstva su jednostavna za rukovanje, pa bi se trebala češće koristiti, pogotovo za razvijanje govornih sposobnosti učenika. U današnje vrijeme se bez problema s raznoraznim uređajima može snimiti glas učenika. Snimajući učenikovo usmeno izlaganje na materinskom ili stranom jeziku, puno lakše bi otkrivao vlastite pogreške. Tokom svog školovanja nikad nismo koristili takvu tehniku ni na jednom od jezika koje sam učio. Jedino se sjećam da smo ponekad znali slušati, snimljen na CD-u, putem kazetofona, tekst koji smo učili, a čitao ga je izvorni govornik tog jezika. Zasigurno da sam tako bolje naučio kako se izgovaraju pojedine riječi.

Audio – vizualna nastavna sredstva

Poljak (1991) navodi da su to nastavna sredstva koja u sebi sjedinjuju audio – komponentu i video – komponentu. Sam naziv nam govori da za njihovo percipiranje treba angažirati osjetila za sluh i vid. Zbog angažiranja oba osjetila osigurava se bogatija i efikasnija komunikacija nego kod korištenja samo jednog osjetila (vida ili sluha).

To bi bili razni zvučni nastavni filmovi, televizijske emisije, multimedijski software-i i sl. Danas, sa širokopojasnim internetom[1], sve se više koristi youtube i slične web stranice u održavanju nastave, s čim sam se i sam susreo na fakultetu, gdje smo kroz par predmeta, uz standardne prezentacije gledali i neke youtube klipove da još bolje shvatimo temu predavanja.

Pri izradi audiovizualnih nastavnih sredstava treba imati na umu međusobno dopunjavanje slike i zvuka. Zna se dogoditi da neke obrazovne emisije govore o jednom predmetu (sadržaju), dok slika pokazuje nešto sasvim drugo. To dekoncentrira učenika, jer slika odvraća pažnju od onoga u čemu se govori umjesto da slika obogaćuje govorni izraz i pomaže da se predmet proučavanja bolje upozna (Bognar i Matijević, 2005).

Audiovizualna nastavna sredstva su provjereno efikasna, no u njihovu korištenju ne treba pretjerivati. Također, ako se nastavni film ili televizijska emisija koristi vrlo rijetko u  nastavnom procesu, takvo će rijetko korištenje biti samo po sebi beskorisno jer će učenici obraćati veću pozornost na samu okolnost da se prikazuje film i kako se prikazuje, nego na njegov sadržaj (tj. na sadržaj učenja). Ključ je u umjerenosti korištenja.

Bognar i Matijević (2005) navode kako ne treba zaboraviti, da na efikasnost jednog audiovizualnog nastavnog sredstva, makar se radilo i o obuhvatnom filmu, utječu i aktivnosti koje nastavnik ostvari s učenicima neposredno prije, za vrijeme i poslije gledanja nastavnog filma.

Tekstualna nastavna sredstva

U ovu skupinu spadali bi raznovrsni tekstualni materijali koji se u nastavi upotrebljavaju kao izvor znanja i kao duhovni materijal za rad. To bi bili udžbenici, priručnici, članci, zbornici, pravopisi, rječnici, leksikoni, enciklopedije, književna djela, znanstvena djela, povijesni tekstovi itd. Praktički to bi bilo sve ono što se odnosi na pisanu riješ ili tekst i služi za učenje u cjelini ili samo u dijelovima.

Različita tekstualna nastavna sredstva u današnjoj će školi i školi budućnosti ostati nezamjenjiva sredstva za usmjeravanje aktivnosti učenika.

Zajedničke karakteristike tekstualnih nastavnih sredstava su visoka pouzdanost u vezi s čuvanjem edukativnih poruka, mogućnost da se učeniku prezentiraju povratne informacije o izvršenim aktivnostima, omogućavanje širem krugu korisnika da se na bilo kojem mjestu koriste takvim izvorom znanja, zatim mogućnost da se sačuvaju edukativne poruke za duže razdoblje“ (Bognar i Matijević, 2005:333).

Na primjer, to bi značilo da učenik može više puta gledati ilustracije u udžbeniku, vraćati se na prethodne stranice i proučavati sadržaje kad želi i koliko želi. Tako nije s drugim medijima, npr. nastavnim filmom, televizijskim emisijama i sl.

Također, tekstualni mediji se mogu koristiti i kao dopuna svim drugim nastavnim sredstvima i načinima komuniciranja.

 Multimedijalnost

Nastavna sredstva se u odgojno – obrazovnom procesu uvijek javljaju u nekoj kombinaciji. Npr. dijapozitivi se uvijek koriste uz nastavnikovo izlaganje, u nastavnim filmovima prethode ili ih slijede različite aktivnosti učenika i nastavnika i sl.

Iz tog razloga se ne mogu sagledati sve prednosti i nedostaci nekog nastavnog sredstva, jer se analizira izvan konteksta u kojem se najčešće koristi. Vrlo je teško istraživanje pokazati djeluje li na efikasnost učenja više apersonalno nastavno sredstvo ili aktivnosti učenika i nastavnika koje se događaju uz korištenje tog nastavnog sredstva (Bognar i Matijević, 2005).

Bognar i Matijević (2005) govore o multimedijskom pristupu odgoju i obrazovanju, tj. nastojanju za integrirano djelovanje dvaju ili više medija, uz njihovo međusobno dopunjavanje i obogaćivanje. Ta multimedijalnost je bitno obilježje suvremene organizacije učenja u školi i izvan škole.

Integracijom dvaju ili više nastavnih sredstava, zbog njihova međusobnog pojačavanja, dopunjavanja ili obogaćivanja u djelovanju, nastaju razni multimedijski sustavi. Vrlo je bitno da nastavna sredstva u tom nekom multimedijskom sustavu ne ponavljaju iste informacije, iako je to dosta često teško izbjeći. Ključ je da svako nastavno sredstvo dobije zadatak u kojem će moći udovoljiti zahvaljujući nekim prednostima tog medija. Npr. tamo gdje je bitna audio komponenta (učenje jezika npr.) iskoristit će se prednosti auditivnih nastavnih sredstava i sl.

Jensen (2003) govori da svaka od nastavnih sredstava ima potencijal stvoriti snažno iskustvo učenja koje nije dostupno putem uobičajenog predavanja. Piše kako je odlična ideja tumačiti lekciju i istodobno prikazivati film jer će se tako udvostručiti ulaz informacija u učenika. Tako učenici ne samo da imaju izbor, nego na kraju obično shvate oboje.

Didaktički osmišljenom integracijom apersonalnih nastavnih sredstava pridonosi se objektiviranju procesa učenja i poučavanja, a istovremeno i njegovoj racionalizaciji“ (Bognar i Matijević, 2005:343). Racionaliziranje i optimalizacija procesa učenja bitne su karakteristike suvremenog odgojno – obrazovnog procesa pošto je sve više i više informacija koje kolaju svijetom te je bitno predstaviti one najvažnije.

Zaključak

Postavlja se pitanje koja nastavna sredstva su odgovarajuća u kojem trenutku. To je pitanje veoma važno za svakodnevan rad nastavnik, odnosno za organizaciju poučavanja i učenja. Zapravo, izbor nastavnih sredstava bi ovisio o ciljevima odgoja i obrazovanja, o karakteristikama sadržaja učenja,  o sposobnostima nastavnika i njegovim stavovima o prednostima i nedostacima raspoložive nastavne opreme (Bognar i Matijević, 2005).

Također treba izdvojiti i usku povezanost izbora nastavnih sredstava sa strategijama i oblicima, mjesnom izvođenja nastavnih aktivnosti te vrstama odgojne komunikacije.

Prema Bognar i Matijević (2005) percepcija i pamćenje učenika morali bi se oslanjati na konkretnu stvarnost, osobito u početnim razredima školovanja, pošto se velik dio znanja u početnim razredima temelji na senzomotornim spoznajama, tj. na aktivnostima i manipuliranju predmetima iz objektivne stvarnosti. Suvremena nastava nije samo ona u kojoj se koriste suvremena nastavna sredstva, nego ona u kojoj se koriste odgovarajuća nastavna sredstva. Pri odabiru nastavnih sredstava i mjesta izvođenja nastavnih aktivnosti ne može se zanemariti ni činjenica da je učenje efikasnije ako se temelji na akciji, a ne samo na slušanju i gledanju. Iz tog razloga učenicima treba omogućiti da uče uz neposredan kontakt s konkretnim materijalima.

U nastavi učenici trebaju upoznati raznovrsne sadržaje. Neki su statični, drugi dinamični. Za neke je bitno upoznati oblik, za neke boju i veličinu. Primjerice, karakteristike prirode nekog kraja učenik ne može upoznati tako dobro uz pomoć crno – bijelog filma kao uz film u boji, a opet nikad tako temeljito kao uz neposredan kontakt  tom prirodom.

Usprkos neprikosnovenim vrijednostima izvorne stvarnosti, svako nastavno sredstvo ima neke pedagoške i psihološke prednosti i vrijednosti u usporedbi s izvornom stvarnošću. Npr. auditivna nastavna sredstva pružaju velike mogućnosti za unapređivanje nastave jezika i glazbe. Zatim, filmska kamera može zabilježiti mnoge pojave i procese što ljudsko oko ne može. Film omogućuje da se prirodni proces prikaže ubrzano (npr. rast biljke) ili usporeno i sl.

Literatura

  1. Bognar L, Matijević M (2005) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Ek M (2010) Nastavna sredstva kao izvori literarnog znanja. Život i škola, br. 24 (2/2010.), god. 56., str. 156. – 168.
  3. Jensen E (2003) Super – nastava. Zagreb: Eduka.
  4. Nakićen J, Skroče Š (2012) Etape nastavnog procesa. Dostupno 22.3.2017. na http://www.scribd.com/doc/137777123/Etape-Nastavnog-Procesa-Final-2003
  5. Namestovski Ž (2008) Uticaj primene savremenih nastavnih sredstava na povećanje efikasnosti nastave u osnovnoj školi. Dostupno 22.3.2017. na http://blog.namesztovszkizsolt.com/wp-content/uploads/2009/10/Magiszteri.pdf
  6. Poljak V (1991) Didaktika. Zagreb: Školska knjiga.
  7. Rječnik pedagoških pojmova. Dostupno 22.3.2017. na http://www.pedagogijaffsa.com/index.php?option=com_glossary&func=view&Itemid=63&catid=27&term=Nastavni+proces

 

 

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s